Zaštićena staništa

Tipovi staništa u Zaštićenom području „Tišina“

Flora i vegetacija stvaraju osnovu raznovrsnih zajednica biljaka, životinja i drugih organizama ovog prostora. Analizirajući predmetno područje te bilježeći podatke o prisutnim staništima, prema smjernicama priručnika „Staništa Srbije“ (Lakušić i sar., 2005), zasnovanog na EUNIS klasifikaciji stanišnih tipova, na području močvarno-barskog kompleksa Tišina i Odmut je registrovano 49 stanišnih tipova trećeg nivoa. Oni su grupisani u 21 stanišni tip drugog nivoa, odnosno 7 stanišnih tipova prvog nivoa.

Vodena staništa

a) Vodena staništa

Vodena staništa ovih bara predstavljaju stajaće i sporotekuće vode sa niskom, srednjom ili visokom količinom rastvorenih organskih i drugih materija, u zavisnosti od prioda godine. Ove vode su u nekim zonama bogate vodenim ili poluvodenim biljkama i algama. Otvorena vodena površina bara Tišina i Odmut predstavljaju bare koja sadrže prljavo-sivu do plavo-zelenu mutnu vodu sa velikom količinom fitoplanktona. Voda je ph slabo-bazne i bazne reakcije (>7 pH), sa visokom produkcijom organske materije, sedimentom bez kiseonika i velikom količinom rastvorenih materija.

Vodena površina bare Odmut tokom proljeća (c) Jovica Sjeničić

.

Močvarna i ritska staništa

b) Močvarna i ritska staništa

Močvarna vegetacija se najviše razvija u zoni sa plitkom vodom i zonama oscijalcije nivoa vode, a predstavlja vegetaciju koja zahtijeva veliku količinu organske materije za svoj rast i razvoj. Zajednice tipične za stanište rijeka sa muljevitim obalama obraslim karaktersitičnom vegetacijom na bari Velika Tišina razvijaju se u ljeto. Kada se voda povuče i bara skoro presuši, ove zajednice zauzimaju velike površine naročito na sjeverozapadnom dijelu bare.

Močvarna i ritska vegetacije na bari Velika Tišina u rano ljeto (c) Antonio Blažanović

Travnata staništa

c) Travnata staništa

Nizijske livade od kojih su neke plavljene zauzimaju manje površine. To su danas većinom intenzivno kultivisane livade na vlažnim i dubokim tlima. Namjena im je proizvodnja sijena (livade) ili ispaša stoke (pašnjaci). Ova stanita su većinom pretovrena u oranice u okolini bara, tako da su danas pristuni samo fragmenti među oranicama i unutar voćnjaka koje se kose ili na kojima se vrši ispaša.

Livade i pašnjaci u Tursinovcu (c) Milica Morača

 

.

Žbunasta staništa

d) Žbunasta staništa

Ova staništa su prelaz između šuma i drugih ekosistema, sadrže nisko drveće i žbrunje, šikare, živice, međe, vrbake i topolike. Iako naizlged djeluju ne baš atraktivno, važan su koridor za razne vrste životinja i stanište drugim biljkama.

Šikare bagremca i vrbaci na Odmutu (c) Darko Kodžo

 

Šumska staništa

e) Šumska staništa

Šume mekih lišćara (topole, vrbe) prate aluvijalne trake uz obale rijeke Save, kanala Žandrak i djelimično uz obale bara Tišine i Odmuta, na fluvisolima, pa su zato kratko, ali često plavljene. Šume tvrdih lišćara (hrast lužnjak, poljski jasen) takođe su periodično plavljene i razvijene su na zemljištima tipa eugleja, humogleja i pseudoogleja. Na teritoriji ZS Tišina nalaze se fragmetni ovih šuma oko bare Velika Tišina, Odmut i uz rijeku Savu.

Šume topole u Grebnicama između Tišine i Odmuta (c) Jovica Sjeničić

 

 

.

Kultivisana staništa

f) Kultivisana staništa

U ovaj tip staništa spadaju obradive površine (njive, oranice pod sojom, kukuruzom, pšenicom, ječmom i sl.), ali i bašte i vrtovi.

Polja pod žitaricama u Grebnicama (c) Jovica Sjeničić

 

 

Vještačka staništa

g) Vještačka staništa

Ovdje spadaju razne konstrukcije, objekti, infrastruktura, korovske zajednice, deponije i sl. Ljudkse tvorevine koje i kao takve vještačke predstavljaju ekosistem, odnosno stanište za neke vrste.

Savski nasip u Tursinovcu (c) Jovica Sjeničić

Zaštićena Natura 2000 staništa

Natura 2000 je ekološka mreža koju čine područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i staništa Europske unije. Temelji se na dvije direktive koje podržavaju politiku zaštite prirode Europske unije. To su Direktiva o staništima i Direktiva o pticama. Ovim se direktivama štiti oko 1200 životinjskih i biljnih vrsta i 230 vrsta staništa.

Samo Zaštićeno stanište Tišina sa svojim okruženjem je takođe predloženo kao dio buduće „Natura 2000 mreže“ u cijeloj Bosni i Hercegovini i EU, zbog prisutnosti staništa (ekosistema) i vrsta koje su ugrožene na evropskom nivou, a to su stanišni tipovi stajaćih voda (šifre: 3130 i 3150), tekućih voda (3270), mezofilnih travnjaka (6510) i šuma (91E0 i 91F0). Na području kompleksa Tišina nalaze se sljedeća staništa sa Aneksa Direktive o staništima EU: 3130 Oligotrofne do mezotrofne stajaćice sa vegetacijom Littorelletea uniflorae i/ili Isoeto-Nanojuncetea, 3150 Prirodna eutrofična jezera sa vegetacijom tipa Magnopotamion ili Hydrocharition, 3270 Rijeke s muljevitim obalama obraslim vegetacijom sveza Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p., 6510 Nizijske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis), 91E0 Šume mekih lišćara na fluvisolima, 91F0 Nizijske šume tvrdih lišćara

karta stanišnih tipova natura