Korparstvo
Korpe i korparski prozvodi bili su vrlo traženi na zapadno-evropskom i američkom tržištu, jer za njeno pletenje nije bilo mašine. Nekada su u Posavini bile najveće plantaže košaračke vrbe u Evropi, koja je na području Šamca bila zasađena na čak 230 hektara te su kvalitetni proizvodi od vrbovog pruća, koje su pleli posavski korpari, osvajali tržišta na prostorima zemalјa bivše Jugoslavije, a izvozili su se i u Evropu i u Ameriku. Danas se u selima Tišina, Tursinovac i Grebnice oko desetak ljudi bavi korparstvom i ovaj zanat je najtipičniji i najpoznatiji u okruženju ZS Tišina.
Korparstvo predstavlja pravljenje korpi od pruća vrbe, a kao osnovna sirovina koristi se crvena vrba (Salx purpurea) koja ima crvenu koru i vrlo gipke grančice. Za izradu korpi i drugih predmeta u prošlosti koristile su se šibe divljih vrsta vrbe – košaračka vrba (Salix viminalis), a prema navodima mještana, uzgoj hibridnih sorti vrbe rakite (Salix purpurea) počeo je prije pedesetak godina na ovim prostorima. Od tada se divlje vrste oko bare ne koriste za korparstvo. Danas se povremeno koriste deblji štapovi od divljih vrsta vrbe za osnovu stolica, stolova, korpi i sl., a pletivo se, zbog boljih osobina, koristi od uzgajanih hibridnih vrba sa plantaža. Za izradu sepeta koristi se žestika (Acer tataricum), mada neki koriste i ljesku (Corylus avellana), ali su ti sepeti slabijeg kvaliteta.
- Sadnja šibe (vrba) vrši se u proljeće, prve godine se okopava, a kada dozrije u oktobru ručno ili mašinski se siječe,
- Orezivanje uzgojenih ili divljih pruća vrbe krajem februara ili početkom marta kako bi se omladilo novo granje i izrasli novi izbojci oji se koriste za izradu korpi,
- Branje se završava do ljeta, jer posle biljka nema dovoljnu vlažnost i nije dovoljno elastična,
- Nakon branja ide sortiranje (klasiranje) po dužini,
- Kuvanje u kotlovima ili kazanima,
- Skidanje kore sa ubranog pruća, prije se vršilo na drveni ili željezni procjep, a kasnije mašinski - guljačima,
- Sušenje u zatvorenom prostoru koje traje do oko 20 dana, zavisno od vremenskih uslova,
- Povezivanje pruća u bale i držanje u vodi 1-2h prije pletenjaradi bolje elastičnosti,
- Pletenje korpi na različitima kalupima,
- Sušenje i zaštita korpi lakiranjem.
Korparstvo – stari posavski zanat (c) Mato Špionjak
Užarstvo
Stari alati i mašine za proizvodnju užadi (c) Peri Andro
Užarstvo je takođe zanat tipičan za ravničarske krajeve kakva je Šamačka Posavina, a u Šamcu je do gašenja bila aktivna „Užarija“ a.d. Šamac koja se bavila proizvodnjom užadi. Uže ili konopac je tekstilni proizvod deblji od 4 mm koji se pravi uplitanjem tanjih vlakana. Za izradu užadi nekad su se upotrebljavala samo prirodna vlakna velike čvrstoće i otpornosti na vremenske uticaje (kudjelja, konoplja, juta…) te metalna žica. Danas se užad sve više izrađuju od sintetičkih vlakana. Prvo se vlakna sakupe, a zatim češljaju i ispravljaju u posebnim mašinama iz kog izlaze u vidu dugih traka. Više takvih traka se upredaju i po nekoliko puta kako bi se dobilo uže željene debljine. Užarstvo je u prošlosti uzrađivalo užadi pretežno od konoplje i lana za različite namjene: vezivanje stoke, sušenje veša, vezanje sijena, bičeve itd.
U obavezan alat užara spadaju:
- kolovrat
- kuka
- stalak za pričvršćivanje niti.
Autor teksta: Jovica Sjeničić