Ptice

Raznovrsnost i brojnost ptica

Raznovrsnost i brojnost ptica su posebna vrijednost i jedan od osnovnih prirodnih fenomena ovog područja. Bare Mala i Velika Tišina i Odmut bara sa pripadajućim ekosistemima, kao jedan od posljednjih močvarno-barskih kompleska u Posavini predstavlja važno gnjezdilište, zimovalište, hranilište i spavalište brojih ptičjih vrsta.

Prema objavljenim podacima na području Tišine zabilježeno je 123 vrste ptica, međutim od tih istraživanja zabilježene su i druge vrste, tako da je do danas na području Tišine i neposrednog okruženja posmatrano oko 130 vrsta ptica.  Od ptica zabilježeno je i 7 međunarodno ugroženih vrsta. 

S obzirom na veličine populacija na malom prostoru bara i pripadajućih ekosistema, te imajući u vidu smanjenje površina pogodnih za gnježđenje tih vrsta u Posavini, svakako najznačajnije gnjezdarice područja su:

  • gnjurci (Tachybaptus ruficollis, Podiceps cristatus),
  • čaplje (Ardea purpurea, Nycticorax nycticorax, Ixobrychus minutus),
  • crna roda (Ciconia nigra),
  • patke (Aythya ferina, Aythya nyroca),
  • eja močvarica (Circus aeruginosus),
  • barske koke i barski pjetlići (Rallus aquaticus, Gallinula chloropus, Fulica atra),
  • bjelobrka čigra (Chlidonias hybrida),
  • mali djetlić (Dendrocopus minor)
  • sjenica vuga (Remiz pendulinus), kao i dr. vrste.

Po brojnosti, najbrojnije gnjezdarice su močvarne čigre, zaštićene divlje patke, neke vrste čaplji. Ovo područje je važno gnjezdilište bjelobkre čigre (35-45 parova), gaka (30-40 parova), patke njorke (2-4 para), riđoglave patke (3-5 para) i dr. vrsta. Tokom migracije na muljevitim i pltikim dijelovima bara zadržavaju se jata bijele i crne rode (do 60 jedinki), male i velike bijele čaplje, kašičara i dr. vrsta, koje se u malom broju i prehranuju na području Tišine i tokom gnjezdeće sezone. Brojnost svih vrsta ptica poveća se tokom seobe, kada plitke, isušene i muljevite obale i dna bara prekrivaju velika jata pretežno ptica močvarica. Na seobi su najčešće i najbrojnije šljukarice, rode, čaplje, patke, guske, ali i ptice pjevačice (pastirice, trepteljke, travarke itd.). Zimi se pojavljuju gosti sa sjevera, kao npr. polarne vrste gusaka, neke ptice grabljivica (eje, škanjci), sjeverne zebe i dr. vrste, a zadnjih godina dosta vrsta i prezimi uz baru ii uz rijeku Savu. 

Najvažnija područja Zaštićenog staništa Tišina koje ptice koriste su vodena, močvarna i ritska staništa, ali i priobalna šikare (vrbaci) i šume, dok su okolne livade i pašnjaci takođe važni u ishrani mnogih vrsta. Na vodi se mnoge vrste hrane, gnijezde na plivajućoj vegetaciji ili se gnijezde i skrivaju u tršćacima i šikarama uz vodu.

Od 123 vrste registrovane vrste na području kompleksa Tišina, njih 8 je trenutno međunarodno ugroženo od čega je pet Ranjivih vrsta, a dvije su skoro ugrožene vrste. Na Dodatku I evropske Direktive o pticama (vrste koje na evropskom nivou zahtijevaju posebne mjere očuvanja) nalaze se 33 vrste od kojih su 16 gnjezdarice, a 17 su negnjezdarice.

Autor teksta: Jovica Sjeničić

Spisak ptica sa statatusima ugroženosti

Kompletan spisak sa statusima ugroženosti i zaštite predstavljene su u tabeli u ovom radu:

Preuzmi dokument